U doba Turaka na levoj obali Nišave između tvrđavskog i kamenog mosta, prostirala se Jevrejska mahala, koja je 1879. brojala 900, a 1939. godine 300 Jevreja. Na ovom prostoru nalazilo se i spratni objekat jevrejske škole, a do nje sinagoga i velika spratna kuća rabina, jevrejskog sveštenika i mnoštvo prizemnih zgrada. Sve je izgorelo u velikom požaru 15. avgusta 1879. godine. Na zgarištu, u blizini stare, izgrađena je sadašnja sinagoga.
Do početka Drugog svetskog rata, jevrejska bogomolja je služila svojoj funkciji. Za vreme rata nemci su je koristili kao magacinski prostor, a posle rata ona nije bila u funkciji. Niko od Jevreja koji su tu živeli nije se vratio u svoje domove.
Majo Mevorah je do 1948. godine, zgradu sinagoge čistio i održavao, a posle njegovog odlaska u Izrael 1948, zgrada je zatvorena.
Jevrejska opština je 1970. bila uslovljena, da zgradu proda ili će joj zbog neupotrebe ona biti oduzeta. Kao kupac javio se Narodni muzej u Nišu, ali pod određenim uslovima – da zgradu sinagoge čuva, održava i koristi isključivo u kulturne svrhe kao i da postavi spomen tablu u znak sećanja na Jevreje koji su tu živeli, a nikada se posle ratnih dešavanja nisu vratili u svoje domove.
Objekat odavno nije jevrejska bogomolja i danas se koristi kao izložbeni prostor Narodnog muzeja Niš.
Dodaj rezenciju